Kada veljača oboji slavonske ravnice duhom poklada, Štitar postaje središte jedne od najljepših tradicija ovoga kraja – Vrtičeve sride. Ovo jedinstveno pokladno jahanje vraća nas u prošlost, u dane kada su konjanici bili ponos sela, a običaji se prenosili s koljena na koljeno. Danas, osim što čuva kulturnu baštinu, Vrtičeva srida postala je važan dio ruralnog turizma, privlačeći ljubitelje konja, folklora i dobre zabave.

Povijest i značenje Vrtičeve sride

U Štitaru se svaki dan poklada drugačije zove: Mišji ponediljak, Bolni utorak, Vrtičeva srida, Trudovski četvrtak, Gluvi petak, Zaklopita subota, Prvi, Drugi i Treći dan poklada. Sa Čistom sridom počinje Korizma – vrijeme skrušenosti i pripreme za Uskrs. Svaki dan poklada imao je svoje značenje te je davao povoda šali i opuštanju od svakodnevnih poslova, što je tipično za Slavoniju.

Na Vrtičevu sridu, stvarnost se “okrene i zavrti”, simbolizirajući prekid stroge monotonije svakodnevice. Ovaj pokladni običaj u Štitaru duboko je ukorijenjen u vojno-graničarsku povijest ovog slavonskog sela.

Pokladno jahanje, iako danas prisutno i u drugim selima, izvorno potječe iz Štitara. Nekada su se vojnici prerušavali u Osmanlije, obilazili selo i strašili mještane. Ovi prizori imitacije osmanskih upada postali su simbol slavlja i zajedništva. Običaj potječe iz davne 1878. godine, kada je austro-ugarska vojska zauzela Bosnu, označivši kraj stoljetne osmanske vlasti. Tog dana, lažna uzbuna o mogućoj turskoj provali u Štitar izazvala je paniku, a mještani su se u strahu povukli u šume.

Sljedećih godina, na Poklade, štitarski mladići su, u šali na račun izazvane panike, preobučeni u Turke, svojim galamom plašili selo, što se smatra početkom tradicije pokladnog jahanja. Ovaj običaj spontanog jahanja jahača obučenih u Turke održavao se u Štitaru sve do sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je postupno prestao.

Godine 1995., nakon gotovo 30 godina, obnovljeno je pokladno jahanje u Štitaru na Vrtičevu sridu. U novoj verziji, jahači više nisu bili prerušeni u Osmanlije, već su obučeni u mušku zimsku nošnju. Domaćini u svojim dvorištima dočekuju jahače zajedno s obitelji, rodbinom, prijateljima i susjedima, gosteći ih tradicionalnim delicijama. U Štitaru je običaj da se na Vrtičevu sridu nešto obavezno vrti na svinjskoj masti – mućenici, krofne ili listarići neizostavan su dio menija svake kuće koja drži do tradicije i čuva običaje.

Obnova tradicije i značaj u ruralnom turizmu

Nakon obnove jahanja i širenja pokladnog jahanja na druga sela koja su bila dio nekadašnje Vojne granice, za Štitar je uvijek ostao rezerviran datum Vrtičeve sride. Uz organizaciju Konjogojske udruge „Žeravi“, Općina Štitar postala je nositelj ove značajne kulturne manifestacije, koja neprekinuto traje do danas.

U siječnju ove godine, Vrtičeva srida – pokladno jahanje u Štitaru nagrađena je Srebrnom plaketom Suncokreta ruralnog turizma u kategoriji Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru. Ovo priznanje potvrđuje važnost štitarske manifestacije u očuvanju tradicije, ali i daje priznanje svim manifestacijama pokladnog jahanja u Slavoniji. Konjogojstvo je prepoznatljivo za ovaj dio Hrvatske, a ovakve manifestacije potiču njegov razvoj i daju priliku svim ljubiteljima konja da svoje ljubimce pokažu i zablistaju za sav trud koji u njih ulažu cijele godine.

Prilika je to da svi koji žele vidjeti velik broj konjanika, odjevenih u tradicijsko slavonsko ruho, kako muško tako i žensko, uživaju u dojmljivim prizorima raspjevane povorke konjanika. Mnogi posjetitelji imaju priliku za prvi susret izbliza s konjem, a najhrabriji čak i zajašiti.

Kako će se Vrtičeva srida obilježiti ove godine?

Ove godine Vrtičeva srida održava se 26. veljače. Naša kuća za odmor primit će jahače u svom dvorištu. Za sve vas taj dan organiziramo Dan otvorenih vrata. Imat ćete priliku doživjeti doček jahača u pravoj šokačkoj kući, iskusiti ugodno druženje uz dobru kapljicu i slavonske specijalitete koji se vrte na masti, ali i one svinjokoljske. Također, dobit ćete uvid u naš štagalj, koji opremamo kao prostor za proslave i okupljanja, te prošetati stoljetnom kućom za odmor koja spaja prošlost i sadašnjost.

Vidimo se u Štitaru!

Sve vas pozivamo u Štitar, u sridu – ali ne običnu, već Vrtičevu sridu!