Najčešće vaše pitanje kada dođete kod nas glasi kao naslov prvog bloga na našoj web stranici. Zanima vas zašto smo našoj kući za odmor dali ime “Kuzmanovi dvori” i što ono znači.

Kuću smo odlučili nazvati po obiteljskom nadimku loze Oršolić, po selu Kuzmanovi, koji su izgradili ovo imanje 30ih godina 20. stoljeća.

Oršolići su starosjedilačka štitarska obitelj, čija se povijest može pratiti kroz dokumente Habsburške monarhije i crkvene spise. 

Prvi dokument u kojem se spominje prezime Oršolić (Orsolich) je popis iz 1702.godine koji je nastao odmah po oslobođenju Slavonije od Osmanske vlasti, u vrijeme formiranja Vojne krajine. U njemu Monarhija popisuje i novači stanovnike ovoga kraja u graničare – vojnu službu koja čuva granicu s Osmanskim carstvom. Ono je tada sezalo do desne obale rijeke Save. (Mažuran 2005)

Prezime Oršolić (Orsolich) spominje se i u popisu iz 1725. godine  koji navodi štitarske graničarske obitelji  koje  koriste pusta zemljišta u susjednoj Bosni. (Babić 1994)

Za povijest obitelji Oršolić – Kuzmanovi posebno je zanimljiv crkveni popis Stanje duša (Status Animarum ) iz 1755. godine o  filijalnoj župi Štitar. Prema popisu, Oršolići  prebivaju u tri kuće s ukupno 19 članova. U jednoj živi Kuzman Oršolić sa pet članova obitelji ( muž i žena i troje djece ). Iz tog doba ( prije gotovo 270 godina ) započinje povijest obiteljske grane Oršolića koji su po pretku Kuzmanu dobili obiteljski nadimak Kuzmanovi. 

Razlozi koji su potaknuli uvođenje obiteljskih nadimaka slični su onima koji su potaknuli uvođenje prezimena. Prezime uz ime preciznije određuje identitet osobe. Nadimci  više izražavaju  potrebu manjih zajednica za međusobnim razlikovanjem. Kao takvi nigdje nisu zapisivani. Postojali su samo u govornoj,  neslužbenoj komunikaciji.

Mnogi obiteljski nadimci potječu iz vremena Vojne krajine. Tada su obitelji živjele u velikim zadrugama s nekoliko bračnih parova. Kućegospodar, glava zadruge, odgovarao je kumpaniji za izvršavanje zapovjedi cijele zadruge, ali i pojedinaca iz nje. Radi lakšeg raspoznavanja, obiteljske zadruge istog prezimena dobivaju nadimak  prema imenu kućegospodara.

U Popisu štitarskih graničara iz 1764. godine, uz Kuzmana spominju se još i Marijan i Đuro Oršolić. Prezime Oršolić tada nose ukupno 24 osobe. 

Članovi obitelji Oršolić-Kuzmanovi bili su graničari u carskoj službi. Uz to što su čuvali granicu na Savi,  ratovali su  u sastavu 7. brodske graničarske pješačke pukovnije diljem Europe. Govorili su kako su se napatili jako, ali su vidjeli  svijeta, lijepih i bogatih zemalja, gradova i sela. Otuda su svojim ženama, majkama i djevojkama donosili lijepe i skupe tkanine te druge rijetke poklone. 

Obiteljska kuća i štagalj obitelji Oršolić-Kuzmanovi građeni su 1928. -1930. I danas se vidi kvaliteta gradnje. Nije se štedjelo. Kuzmanovi su bili imućna zadruga. U obiteljskoj zadruzi živjela su četiri bračna para. U ono vrijeme gradnja takve kuće i štaglja bila je stvar prestiža. Trebalo je izdvojiti  pozamašnu svotu dukata. Na taj se način  pokazivalo bogatstvo zadruge. Nekada  su u dvorištu bile i druge gospodarske i pomoćne zgrade.  Veliki kućari od druma, pecara za rakiju i kace, crna kujna, ambar, svinjci i pojate, drveni kokošinjci. Do danas su ostale sačuvane reprezentativne zgrade: kuća, štagalj i kućari. 

Ovakvih imanja u Slavoniji sve je manje. Naša vizija i misija je očuvati što su nam ostavili naši stari i udahnuti kulturnoj baštini Slavonije novi život. Turizam je odličan način za to.

Posjetite nas. 🙂

Mislav Lešić, akademski slikar, pobrinuo se da priča o imanju obitelji Oršolić – Kumanovi

dostojno krasi zid našeg dnevnog boravka.